Idealni plin

Temperatura idealnog plina – mjera prosječne kinetičke energije molekula

Idealni plin je svaki plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malu sopstvenu zapreminu.[1] Između njih ne postoje međumolekulske Van der Waalsove sile, pa se idealni plin ne može prevesti u tekuće ili čvrsto stanje. Idealni plin je teorijski koncept, a realni plinovi mu se približavaju tek pri niskim pritiscima i visokim temperaturama. Idealni plin se ponaša prema jednadžbi stanja idealnog plina i statističkoj mehanici.[2] Općenito, plin se ponaša više poput idealnog plina na višim temperaturama i nižim pritiscima, jer potencijalna energija uslijed intermolekulskih sila postaje manje značajna u odnosu na kinetičku energiju čestica, a veličina molekula postaje manje značajna u odnosu na prazan prostor između njih. Jedan mol idealnog plina ima kapacitet od 22,710947 (13) litara[3].<

Pri standardnom pritisku i temperaturi, većina realnih plinova ponaša se kao idealni plin. Većina plinova, kao što su zrak, dušik, kisik, vodik, plemeniti plinovi, uključujući i neke teže, kao što je ugljik-dioksid, mogu se smatrati idealnim plinovima, unutar razumnih odstupanja. Uglavnom, kao idealni plin, svaki se ponaša više kod viših temperatura i manjih gustoća (manjih pritisaka), kada mehanički rad međumolekulskih sila postaje manje značajan u poređenju s kinetičkom energijom čestica i njihovoj veličini, manje je značajna u komparaciji s praznim prostorom između njih.[4] IUPAC recommends that the former use of this definition should be discontinued;[5]

To se posebno odnosi na teže plinove, vodenu paru i freone. U nekim slučajevima, na niskim temperaturama i višim pritiscima, realni plinovi mijenjaju agregatno stanje, pretvarajući se u tekućine ili krute tvari. Model idealnih plinova ne dozvoljava promjene agregatnih stanja. U tom slučaju se trebaju koristiti složenije jednadžbe njihovih stanja.

Modeli idealnih plinova su se istraživali u Newtonovoj dinamici i kinetičkoj teoriji plinova, kao i u kvantnoj mehanici. Ponekad se modeli idealnih plinova koriste za ponašanje elektrona u metalima, a to je i jedan od najvažnijih modela u statističkoj mehanici.

  1. ^ Tuckerman, Mark E. (2010). Statistical Mechanics: Theory and Molecular Simulation (1st izd.). str. 87. ISBN 978-0-19-852526-4.
  2. ^ Cengel, Yunus A.; Boles, Michael A. Thermodynamics: An Engineering Approach (4th izd.). str. 89. ISBN 0-07-238332-1.
  3. ^ "CODATA Value: molar volume of ideal gas (273.15 K, 100 kPa)". Pristupljeno 7. 2. 2017.
  4. ^ "CODATA Value: molar volume of ideal gas (273.15 K, 101.325 kPa)". Pristupljeno 7. 2. 2017.
  5. ^ Calvert, J. G. (1990). "Glossary of atmospheric chemistry terms (Recommendations 1990)". Pure and Applied Chemistry. 62 (11): 2167–2219. doi:10.1351/pac199062112167.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search